Domovinski rat obilježio je našu zemlju, ali u Sesvetama i Zagrebu nije bilo izravnih ratnih djelovanja. Povremeni znakovi opasnosti, poput zvuka sirena za zračnu uzbunu ili zamračenja, podsjećali su stanovništvo na ratnu stvarnost, ali svakodnevni život većinom se odvijao u relativnom miru. Ipak, jedan događaj iz 1994. godine uznemirio je stanovnike Sesveta – eksplozija skladišta oružja u Dubokom Jarku. Snaga eksplozije bila je tolika da su dijelovi oružja letjeli na udaljenosti od nekoliko kilometara. Taj incident dodatno je potaknuo strah roditelja koji su s oprezom puštali djecu da se igraju na otvorenom.

Rat je doveo do velikih promjena u Zagrebu, uključujući priljev stanovništva iz ratom pogođenih područja. Prognanici, kao i oni koji su se osjećali nesigurno, nalazili su utočište u glavnom gradu. Uz njih, pristizali su i ljudi iz dijaspore, donoseći svoje priče, brige i prilagođavajući se novom okruženju.

Društveni domovi, koji su prije rata bili mjesta okupljanja i zabave, preusmjereni su za potrebe Narodne i Civilne zaštite te Crvenog križa. U tim prostorima organizirali su se sastanci, pružala se pomoć i prikupljale su se potrepštine za one koji su ostali na ratnim područjima. Solidarnost je bila snažan pokretač zajednice, a misli su bile s onima koji su se borili na prvim linijama.

Kako se rat bližio kraju, a posebno nakon njegovog završetka, situacija u društvenim domovima počela se mijenjati. S modernizacijom vojske prestala je potreba za sastancima Narodne i Civilne zaštite, pa su ti prostori postupno ponovno postajali dostupni za društvene aktivnosti. Stanovnici su se polako vraćali svakodnevici, osjećajući olakšanje i nadu u bolje sutra.

Istovremeno, društvo se suočavalo s novim izazovima. Sredinom i krajem devedesetih, zabilježeno je širenje droge među mladima, što je postalo zabrinjavajući trend, iako ne alarmantan. U takvom okruženju, postajala je očita potreba za organiziranim aktivnostima koje bi djeci i mladima ponudile zdraviji i aktivniji način života te pozitivne uzore.

Ovaj kontekst dao je temelje i motivaciju za stvaranje novih inicijativa, poput folklornih društava, koja su igrala ključnu ulogu u okupljanju zajednice i oblikovanju boljeg života za mlade generacije.

Za razliku od mnogih starijih kulturno-umjetničkih društava, koja su često nastajala iz ljubavi odraslih prema pjesmi, plesu i folkloru, „Kulturno umjetničko društvo Sesvetska Sela“ od samog početka imalo je drukčiji cilj. Njegova svrha bila je usmjerena na djecu i mlade – pružiti im sigurno okruženje, zaštititi ih od negativnih utjecaja s ulice i omogućiti im zdravu i kreativnu aktivnost.

Ideja o osnivanju društva započela je unutar Udruge Hrvatska Žena, koja je već imala snažnu prisutnost u zajednici. Tijekom 1994. godine članice udruge pokrenule su prve aktivnosti kako bi realizirale tu zamisao. Ključni trenutak dogodio se 28. listopada 1994. godine, kada je održana osnivačka skupština. Tog dana formalno je nastalo „Kulturno umjetničko društvo Sesvetska Sela“, a za prvu predsjednicu izabrana je Zdenka Kordek.

Ipak, glavna pokretačka snaga iza ovog projekta bila je Ankica Genzić, tadašnja tajnica društva. Kao iskusna folklorašica i osoba koja je duboko razumjela vrijednost tradicije, Genzić je preuzela većinu operativnih zadataka. Njezin entuzijazam i predanost bili su ključni za pokretanje rada društva. Osim administrativnih obaveza, bavila se animiranjem djece iz mjesta, nastojeći ih zainteresirati za folklor i privući ih u društvo.

Od samog početka društvo je bilo zamišljeno kao dječje, s jasnim fokusom na mlade. Sav trud, organizacija i resursi bili su posvećeni tome da se djeci pruži prostor za učenje, razvoj i zabavu kroz pjesmu, ples i sviranje. Takav pristup činio je društvo jedinstvenim u usporedbi s mnogim sličnim organizacijama.

Osnivanje „Kulturno umjetničkog društva Sesvetska Sela“ bilo je početak priče koja će se razvijati i postati važan dio života zajednice.

Početkom 1995. godine u Sesvetskim Selima okupila se skupina od 25 djece u plesnoj sekciji i 17 djece u sekciji svirača. Djeca, u dobi od osam do dvanaest godina, započela su svoje prve korake i note pod vodstvom Ankice Genzić, Astrid Čulić i Slavka Mežnarića, koji su u prvim mjesecima pružali osnovno vodstvo i temeljnu poduku. 

Već 1996. godine bilo je jasno da je potrebno pronaći trajno rješenje za vođenje sekcija. Na preporuku Alena Šuškovića, voditeljice za ples i pjevanje postale su Andrea Kager i Marija Perko. Tamburaši KUD-a Preporod iz Dugog Sela također su odigrali značajnu ulogu u tom razdoblju – snimili su kazete s instrumentalnim podlogama za vježbanje, a često su pratili djecu na nastupima.

Prvi službeni nastup održan je 8. lipnja 1996. u planinarskom domu Šoićeva Kuća u Malom Lipovcu pokraj Samobora, u sklopu programa dječjeg zbora Bajka. Nastup je zabilježen i u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“ na HRT-u, što je za članove bilo značajno priznanje u samim počecima.

Prve godine bile su izrazito izazovne. Organizacija rada, stalna vježbanja i pripreme zahtijevali su mnogo vremena i truda. Osim toga, financijski aspekt bio je poseban izazov. Troškovi voditelja, posudbe nošnji i nastupa predstavljali su konstantnu brigu.

Pomoć su pružile ključne osobe poput Zvonka Vouka i Ante Karatovića, koji su, uz podršku udruge Hrvatska Žena, značajno olakšali rad ansambla. Njihova financijska i operativna podrška omogućila je prevladavanje početnih poteškoća.

Jedan od važnijih događaja u tom razdoblju bila je prva dobrotvorna zabava „Valentinovo“, održana 14. veljače 1997. godine. Cilj ove večeri bio je prikupljanje financijskih sredstava za rad ansambla, ali i druženje članova i prijatelja. Ova tradicija se nastavila i do danas.

Početkom iste godine uspostavljeno je stalno vodstvo tamburaša, na čelu s Dragutinom Pavkovićem, koji je dodatno učvrstio rad glazbene sekcije.

Ovo razdoblje obilježilo je temeljni rad na stvaranju ansambla. Uz puno truda, podrške i predanosti, postavljeni su čvrsti temelji za daljnji razvoj i prve značajnije nastupe.

Krajem 1998. godine, u radu Kulturno-umjetničkog društva Sesvetska Sela došlo je do značajnih promjena. Roditelji su preuzeli aktivniju ulogu u vođenju društva, a na funkciju predsjednika izabran je Dragutin Vouk, dok je mjesto tajnice preuzela Nedjeljka Tkalčec. Njihovo uključivanje donijelo je novu energiju i postavilo društvo na put intenzivnog razvoja.

Postavljeni su jasni ciljevi koji su odražavali specifičnosti mjesta. Budući da je u Sesvetskim Selima omjer stanovništva bio 10% autohtonog i 90% doseljenika iz raznih krajeva Hrvatske, društvo je odlučilo da će djeca učiti plesne i glazbene točke iz svih tih krajeva, osiguravajući očuvanje i predstavljanje bogate kulturne baštine. Osim toga, svjesni da nastupi i putovanja dodatno motiviraju mlade članove, trudili su se organizirati što više događanja.

Kroz rad, druženje i nastupe, stvorena je čvrsta zajednica u kojoj su djeca bila prioritet, ali i roditelji su nalazili zadovoljstvo u povezivanju i zajedničkom doprinosu. Među obiteljima koje su najviše pridonijele radu društva, istaknule su se obitelji Vouk, Tkalčec, Biondić, Grbavac, Fumić, Hodak, Kondres, Karačić, Kolarić, Štabarković, Skender, Genzić, Keleminović, Baričević, Karatović, Balija, Miklaužić, Mikulić, Odorjan, Puđak, Trčak, Cvitković, Banožić, Rimac, Kralj, Krznar, i mnogi drugi.

Već 1999. godine društvo je omogućilo djeci čak 30 nastupa te organiziralo prvu turneju. Putovanje na Murter, gdje ih je ugostio KUD Zora Betina, ostavilo je snažan dojam na sve sudionike. Nastup je zabilježen i u novinama „Slobodna Dalmacija“, a prijateljstvo između dva društva traje i danas.

Iste godine započela je suradnja s poznatim splitskim koreografom Brankom Šegovićem, čiji je rad obogatio repertoar društva i ostavio trajni trag. Šegović je tijekom godina postavio brojne koreografije koje su postale sastavni dio programa KUD-a. Osim učenja plesova iz svih dijelova Hrvatske, društvo je krenulo u stvaranje koreografije koja bi predstavljala specifičan zaštitni znak KUD-a. Temeljiti rad na ovom projektu uključivao je istraživanja, razgovore s lokalnim stanovništvom i suradnju s Muzejom Prigorja iz Sesveta, što će u nadolazećim godinama rezultirati jedinstvenom koreografijom.

Godina 1999. bila je i prekretnica po pitanju sudjelovanja na značajnim manifestacijama. KUD Sesvetska Sela prvi put je nastupio na 22. Smotri folklornih amatera, u organizaciji Narodnog sveučilišta Dubrava. Od tada, društvo neprekidno sudjeluje na toj smotri koju već dulji niz godina organizira ZAFAZ, učvrstivši svoje mjesto među folklornim društvima Zagreba i šire.

U istoj godini započela je i tradicija „Uskrsne budnice“. Tamburaši društva svake godine na Uskrs rano ujutro prolazili bi mjestom i pjesmom razveseljavali stanovnike, donoseći radost i oživljavajući duh zajednice.

S entuzijazmom, suradnjom i jasnim ciljevima, KUD Sesvetska Sela nastavio je rasti, postavljajući temelje za nove generacije i dodatno učvršćujući svoju ulogu u očuvanju i promicanju kulturne baštine.

Ulazak u novo tisućljeće donio je Kulturno-umjetničkom društvu Sesvetska Sela period iznimnog razvoja i uspjeha. Već 2000. godina obilježena je velikim koracima naprijed. Društvo je te godine od poznatog koreografa Branka Šegovića kupilo čak četiri koreografije: Ražanačko kolo, poskočicu Linđo iz sela Doli, pjesme i plesove Korčule te Ličko kolo iz Otočca, dok su pjesme i plesovi Trogira stigli na dar. Uz nove koreografije, KUD je proširio i svoj glazbeni arsenal, kupivši instrumente poput samice i lijerice, dok je od udruge Hrvatska žena dobio bas kao poklon.

Godina 2001. nastavila je uspješni niz. Društvo je krenulo na turneje u Poljsku i Italiju, gdje su ih ugostili Moliški Hrvati, a djeca su osvojila prvu nagradu za najljepšu nošnju i za najljepši par. Svoju kolekciju instrumenata obogatili su dodatnim tamburama i nošnjama za koreografije iz Ražanca i Korčule. Zbog rasta aktivnosti, angažirana su tri nova voditelja: Nataša Komočar, Branimir Milas i Tomislav Habulin, dok se u operativni rad društva uključio Željko Grbavac, koji će kasnije postati jedan od ključnih potpredsjednika društva.

Godina 2002. donijela je još veće dosege. KUD je prvi put nastupio u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu na poziv Posudionice narodnih nošnji povodom svečanog koncerta. Turneje su ih vodile u Austriju, Slovačku te Bosnu i Hercegovinu, gdje su nastupili u mjestima Posušje, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški i Međugorje u sklopu manifestacije „Dani Prigorja u Hercegovini“. Povećali su broj nastupa, premašivši broj od 100 aktivnih članova, a dodatno su proširili repertoar koreografijama iz Bilogore, Podravine, Zagorja te Zapadne Hercegovine. Uz to, Branko Šegović postavio je Vrličko kolo, dok su društveni voditelji radili na vlastitim koreografijama.

Iste godine, društvo je pokrenulo vlastitu manifestaciju pod nazivom „Folklorni susreti povodom Antunova“, koja je postala tradicionalna i održavala se svake godine sve do 2020., kada je globalna pandemija koronavirusa privremeno zaustavila aktivnosti. Uz sve ove novosti, 2000. godina donijela je 24 nastupa, uključujući i prvu inozemnu turneju. Članovi KUD-a posjetili su Lippstadt u Njemačkoj, gdje ih je ugostila Hrvatska katolička zajednica u suradnji sa župnikom Župe sv. Antuna Padovanskog iz Sesvetskih Sela Božom Tenšekom. Oduševljeni gostoprimstvom, po povratku su poslali dirljivo pismo zahvale domaćinima, završavajući ga simboličnim poklonom – dva šaha – te pozivom da ih posjete sljedeće godine u povodu župnih dana sv. Antuna Padovanskog 

Razdoblje od 2008. do 2012. godine predstavlja vrhunac djelovanja KUD-a Sesvetska Sela, koji je tijekom tih godina dosegnuo status jednog od najprestižnijih amaterskih folklornih ansambala u Hrvatskoj. Djeca koja su započela svoje folklorno putovanje 1995. godine, sada su postala iskusni adolescenti, savršeno usklađeni s društvom koje je s njima raslo i razvijalo se. Uz njih, najmlađi članovi društva činili su čvrstu osnovu za buduće generacije, a posebna sinergija među generacijama doprinijela je stvaranju izuzetno kvalitetnog koncertnog ansambla. Godina 2008. bila je prekretnica – KUD je po prvi puta napustio granice Europe i krenuo na turneju u Argentinu. Uz to, gostovao je i u Austriji, Bosni i Hercegovini, Poljskoj i Španjolskoj. Suradnja s Posudionicom narodnih nošnji omogućila je društvu sudjelovanje na atraktivnim nastupima i turnejama, dodatno podižući njegov ugled. 

Godina 2009. obilježena je nabavom koreografije „Molvarski svati“ Andrije Ivančana, koja je brzo osvojila srca publike te je time repertoar društva zaokružen na ukupno 20 koreografija. Turneje su nastavile uključivati brojne destinacije – Englesku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Austriju i Makedoniju. Izdvajaju se nastupi na završnoj smotri folklora u Velikoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski i Hrvatskom narodnom kazalištu Zagreb povodom proslave 60 godina Posudionice narodnih nošnji, 150. emisije „Narodno veselje“, te posebno cjelovečernji koncert 28.11. povodom 15. obljetnice KUD-a jer je to bio naš prvi koncert u obnovljenoj dvorani Narodnog sveučilišta Sesvete. 

Tijekom 2009. godine društvu se pridružila Irena Rimac, nova voditeljica koja je ostavila neizbrisiv trag u radu društva. KUD je nabavio i obnovio stare nošnje iz Sesvetskog Prigorja, od kojih su neke bile starije od 200 godina, te uložio u nove garderobne ormare za očuvanje dragocjenih nošnji. 

Godina 2010. nastavila je uspješan niz s brojnim nastupima i turnejama diljem Europe, uključujući Mađarsku, Italiju, Makedoniju, Srbiju, Češku i Biograd na Moru. Kritike samostalnih koncerata bile su izuzetno pozitivne, a KUD je stekao reputaciju jednog od najboljih amaterskih ansambala u zemlji. Kao rezultat kontinuiranog uspjeha, skupština društva donosi odluku o promjeni imena – od 4. prosinca 2010. godine KUD postaje „Folklorni ansambl Sesvetska Sela“. U istoj godini, na mjesto blagajnika dolazi Dubravko Brnić, koji preuzima odgovornost za financijsko poslovanje. 

Godina 2011. bila je značajna po tome što je Folklorni ansambl Sesvetska Sela postao jedino društvo u Zagrebu koje pod svojim imenom objedinjuje koncertni ansambl i dječji folklorni ansambl. Nastavljene su investicije u instrumente i nošnje, dok su turneje uključivale Mađarsku, Makedoniju, Slovačku, Italiju, Njemačku i Cipar. 

Vrhunac djelovanja društvo je doživjelo 2012. godine. Tada je broj aktivnih članova premašio 200, s organizacijom koja je uključivala četiri dječje plesne sekcije (dječji folklorni ansambl), sekciju mladih – koncertni ansambl, rekreativnu sekciju, dječji tamburaški orkestar, tamburaški orkestar mladih te orkestar svirača tradicijskih instrumenata. Godišnji samostalni koncerti postali su tradicija, a manifestacija „Folklorni susreti povodom Antunova“ izrasla je u događaj koji je okupljao preko 10.000 posjetitelja i više od 1.000 izvođača. 

Te godine društvo je ostvarilo krunu svog djelovanja – veliku turneju u Sjedinjene Američke Države, što je predstavljalo izniman uspjeh. Istodobno, ansambl je postao članom prestižne međunarodne organizacije CIOFF, čime je osigurao mjesto među elitnim folklornim ansamblima svijeta. 

FA Sesvetska Sela započeo je kao dječje društvo, okupljajući djecu u dobi od 8 do 12 godina još 1995. godine. Do 2012. godine ta su djeca odrasla, a sada su imali između 25 i 29 godina. Njihov razvoj tekao je usporedno s razvojem ansambla, a tu su ih na svakom koraku pratili i podržavali njihovi roditelji, koji su bili ključna poveznica i oslonac u stvaranju jedne od najvećih kulturnih i folklornih zajednica u Hrvatskoj. Sinergija između članova, roditelja i voditelja učinila je FA Sesvetska Sela istinskim promotorom hrvatske kulture i baštine.

Kao i u svim segmentima života, došlo je vrijeme za prirodnu smjenu generacija. Članovi koji su godinama posvećeno plesali, svirali i nastupali, postupno su se povlačili iz aktivnog djelovanja. S njihovim odlaskom prestala je i podrška mnogih roditelja, koji su tijekom godina činili okosnicu operativne i financijske pomoći društvu. U tom razdoblju, FA Sesvetska Sela suočio se i s odlaskom nekih voditelja, ali i s povlačenjem Dragutina Vouka, osobe koja je godinama bila poveznica među članovima, roditeljima i voditeljima, te ključna figura u održavanju zajedništva unutar društva.

Istovremeno, društvo se suočilo s velikim izazovima uzrokovanim smanjenjem financijskih sredstava iz gradskih i državnih izvora. Za mnoge slične ansamble to je značilo kraj njihova djelovanja. No, FA Sesvetska Sela nije posustao. Usprkos teškim okolnostima, nastavio je okupljati nove članove, redovito održavati koncerte, nastupe i manifestaciju folklornih susreta povodom Antunova. 

Turneje su ostale važan dio aktivnosti ansambla. Tijekom ovog razdoblja FA Sesvetska Sela posjetio je Francusku, Njemačku, Belgiju, Tursku i Bosnu i Hercegovinu. Uz to, ulaganja u instrumente i nošnje nastavila su se, a postavljene su i nove koreografije. Voditeljsku palicu preuzeli su Martina Rašić i Krunoslav Šokac, dok su kroz različite faze u radu društva svoj doprinos dali predsjednici, tajnici i članovi predsjedništva poput Štefice Mezdjić, Martine Nimac, Katarine Biondić, Marijane Baričević, Andrijane Dragović, Ivane Milković, Anamarije Dumenčić, Ivana Cibocija, Josipa i Matee Karatović, Karmen Tkalčec i mnogih drugih. 

Pandemija Covid-19 donijela je drastične promjene u svim sferama društva, a folklorne zajednice osjetile su njen utjecaj možda i više nego mnogi drugi sektori. Ograničenja okupljanja, mjere socijalnog distanciranja i opća nesigurnost stvorili su izuzetno teško razdoblje za održavanje aktivnosti poput proba, nastupa i manifestacija. I dok su mnogi članci i medijski prilozi dokumentirali opći utjecaj pandemije, priča folklornih ansambala, uključujući FA Sesvetska Sela, ostaje posebna priča o izazovima, prilagodbi i borbi za očuvanje tradicije. 

Mjere zabrane okupljanja značile su mjesece bez proba, što je direktno utjecalo na kontinuitet rada ansambla. Organizatori manifestacija suočili su se s nemogućnošću. I nakon popuštanja mjera, trebalo je vremena da se sve vrati u puni opseg – od organiziranja manifestacija do samog povratka članova na probe. Mnoga društva izgubila su članove, a neka, nažalost, nisu uspjela prebroditi ovu krizu i morala su ugasiti svoj rad. 

FA Sesvetska Sela suočilo se s ovim izazovima uz odlučnost i viziju. Povratak djece, mladih i ostalih članova u folklor nije bio samo zadatak nego i misija. Voditelji i uprava društva pokazali su veliku upornost i kreativnost kako bi ponovno oživjeli rad ansambla. Organizirane su aktivnosti prilagođene uvjetima, uspostavljena je komunikacija s roditeljima i članovima te je postepeno vraćena energija koja je bila prepoznatljiva za ansambl. 

Unatoč teškim okolnostima, FA Sesvetska Sela uspjela je očuvati svoj duh i rad. Ova kriza pokazala je koliko je zajedništvo ključno za opstanak i koliko folklor ima važnu ulogu u životima svih članova – ne samo kao umjetnički izričaj nego i kao mjesto pripadnosti, zajedništva i kulturne baštine.

Početkom 2022. godine, Folklorni ansambl Sesvetska Sela ulazi u novo razdoblje pod vodstvom mladih i ambicioznih članova, bivših plesača i svirača. Na izbornoj skupštini članovi biraju Petra Petrovića za predsjednika, Mateu Karatović za tajnicu, Josipa Karatovića, Ivana Keleminovića i Mateja Grbavca za podpredsjednike, Tanju Tkalčec, Anamariju Dumenčić i Luciju Banožić za nadzorni odbor te Nedjeljku Tkalčec, Stjepana Keleminovića i Mateu Nimac za Sud časti. Na mjesto voditelja pridružuju se Martina Balija i Ivan Rimac. U ansamblu tada djeluje 72 aktivna člana, raspoređena u tri dječje plesne sekcije, rekreativnu sekciju i sekciju mladih tamburaša. 

Do siječnja 2024. godine folklorna scena u Hrvatskoj oporavila se od posljedica pandemije, a ansambl je nastavio rasti i ostvarivati uspjehe. Nastupi su postali redoviti, uključujući gostovanja na turnejama u Murteru i Crnoj Gori. Društvo ulaže u kupnju i obnovu novih nošnji, obuće i instrumenata te ponovno pokreće sekciju mladih, osiguravajući pomladak i kontinuitet rada. Jesen 2023. obilježena je povijesnim nastupom na Vinkovačkim jesenima za odrasle – prvi put u povijesti ansambla. Nastup na ovoj prestižnoj manifestaciji, najvećoj folklornoj smotri u Hrvatskoj i jednoj od najpoznatijih u svijetu, izazvao je poseban ponos među članovima. 

Društvo se ističe i inovativnim projektima, poput besplatne škole folklora „Jesenska sviraonica“, koja privlači 17 novih mladih svirača te koju je vodio voditelj Mario Sorić. U siječnju 2024. godine dolazi do manjih promjena u vodstvu – Matej Grbavac postaje predsjednik, Petar Petrović podpredsjednik, Katarina Biondić ulazi u Nadzorni odbor, a Antonio Majstorović u Sud časti. U proljeće 2024. Matija Čabrajec preuzima vođenje koncertnog ansambla, a na jesen se timu voditelja pridružuju Martina Fumić, Krunoslav Šokac i Marko Majić. 

U novu sezonu ansambl ulazi s čak 170 aktivnih članova, podijeljenih u šest plesnih sekcija i tri sviračke sekcije. S ponosom najavljuje veliki obljetnički koncert povodom 30 godina djelovanja. 

Danas, gotovo tri desetljeća nakon osnutka, Folklorni ansambl Sesvetska Sela ostaje ponos mjesta i simbol zajedništva. Pjesma i ples nastavljaju odjekivati iz društvenog doma, dok generacije članova prenose ljubav prema tradiciji i kulturi. Ovo je priča o ljudima koji nisu samo očuvali bogatu baštinu, već su je uzdignuli i podijelili s novim generacijama – plešući prema budućnosti s istom strašću kao i prvog dana.